Zajednička poljoprivredna politika


Zajednička poljoprivredna politika (CAP) nastala je kao odgovor rastućem broju izazova u poljoprivrednoj proizvodnji od koje u EU živi 22 milijuna poljoprivrednika i poljoprivrednih radnika. ZPP jača konkurentnost i održivost poljoprivredne proizvodnje kroz osiguravanje izravnih plaćanja, stabilizaciju prihoda poljoprivrednih gospodarstava te financiranje projekata kroz nacionalne (ili regionalne) programe ruralnog razvoja. ZPP također pruža niz tržišnih mjera uključujući alate koji se bave utjecajem volatilnosti cijena i drugim tržišnim poteškoćama te promocijom poljoprivrednih proizvoda.

Proračun ZPP-a za razdoblje 2014.-2020. godine iznosi 408,31 milijardi eura od čega je 308,73 milijardi eura namijenjeno za izravna plaćanja i tržišne mjere dok je preostalih 99,58 milijardi eura namijenjeno za razvoj ruralnog sektora.

 

Nekoliko podataka o ruralnom području Hrvatske...

Hrvatska obuhvaća površinu od 56 594 km², od čega se 79,1 % teritorija smatra ruralnim područjem. Od ukupne površine, oko 40 % se odnosi na poljoprivredno zemljište dok šume pokrivaju 36 %. Hrvatska prema posljednjem statističkom popisu broji 4,2 milijuna stanovnika od čega oko 2,4 milijuna (ili 56,1 %) živi u pretežno ruralnim područjima. Hrvatski poljoprivredni sektor karakteriziraju mala poljoprivredna gospodarstva - 50 % poljoprivrednih gospodarstava obrađuje ispod 2 ha, dok velika većina obrađuje ispod 10 ha (89,4%).

U razdoblju do 2020. godine ZPP će uložiti oko 3,5 milijardi eura u hrvatskom poljoprivrednom sektoru i ruralnim područjima. Određeni ključni politički prioriteti za koje treba koristiti sredstva ZPP definirani su na europskoj razini i odnose se na radna mjesta i rast, održivost, modernizaciju te razvoj inovacija i kvalitete.

Iznos izravnih plaćanja Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine iznosi 1,48 milijardi eura. Nadalje, poljoprivrednici u Hrvatskoj (kao i u EU) podliježu tzv '' greening '' pravilima osmišljenima kako bi se istaknule prednosti koje poljoprivrednici postižu na razini društva – npr.  klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i kakvoća tla. Pod ovim sustavom, 30 % raspodjele izravnih plaćanja (plaćenih po hektaru) povezana su s trima ekološki prihvatljivim poljoprivrednim praksama: diverzifikacija usjeva, održavanje trajnih travnjaka te 5 % obradivog zemljišta se posvećuje ekološki prihvatljivim mjerama.

EU kroz ovu politiku također podupire organizacije proizvođača pomažući poljoprivrednicima da se bolje organiziraju i plasiraju proizvode na tržište, jačajući njihov položaj u EU lancu opskrbe hranom.

 

Budućnost zajedničke poljoprivredne politike

Zakonodavni prijedlozi za budućnost zajedničke poljoprivredne politike utemeljeni su na 9 ciljeva uključuju veću ambiciju za očuvanjem okoliša i klimatskih aktivnosti, boljim usmjeravanjem te novim načinom rada.

Odoo - uzorak 1 za 3 stupca

novosti

Odoo - uzorak 1 za 3 stupca

agro savjetovanja

Odoo - uzorak 1 za 3 stupca

pročišćavanje voda

Odoo - uzorak 1 za 3 stupca

eu projekti

Odoo - uzorak 1 za 3 stupca

obnovljivi izvori

Odoo - uzorak 1 za 3 stupca

kontakt